Europski zastupnici žele operativni Štit demokracije s obvezujućim instrumentima, oštrijim sankcijama, odgovornošću platformi i potpuno razvijenim europskim centrom za demokratsku otpornost.
Posebni odbor za europski štit demokracije
U utorak je Posebni odbor Europskog parlamenta za europski štit demokracije (EUDS) usvojio svoj nalazi i preporuke o stranom informacijskom manipuliranju i uplitanju (FIMI), kritičnoj infrastrukturi, digitalnoj i medijskoj otpornosti, civilnoj pripravnosti i drugim pitanjima. Prijedlozi, usvojeni s 20 glasova za, 9 protiv i 2 suzdržana glasa, namijenjeni su doprinosu stvaranju Europski štit demokracije.
Europski centar za demokratsku otpornost
Eurozastupnici podržavaju uspostavu EU centra za demokratsku otpornost, no kažu da bi se on trebao uspostaviti u obvezujućem pravnom aktu s operativnim parametrima, namjenskim proračunom i upravljanjem koje uključuje sve države članice. Taj bi centar trebao obuhvatiti postojeće sustave suradnje i kapacitete za upravljanje krizama te biti prilagodljiv rastućim prijetnjama.
Rusija: primarna prijetnja demokratskom integritetu Europe
Izvješće ističe česte hibridne napade Rusije na kritičnu infrastrukturu, kao što su kibernetički napadi, fizička sabotaža, podmetanje požara, špijunaža i ometanje signala, koji također potječu iz Bjelorusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje. Poziva na:
- Jačanje sposobnosti relevantnih agencija EU za djelovanje protiv hibridnih aktivnosti i sabotaže, uz moguće dodavanje hibridnih prijetnji u mandat Europola.
- Proširene sankcije usmjerene na one koji omogućuju rusku dezinformaciju i na ne-EU subjekte, posebice kineske, koji pomažu u zaobilaženju sankcija i olakšavaju ruske operacije.
- Koordinirani odgovor na “crnu listu” Rusije za građane EU, novinare i zastupnike u Europskom parlamentu.
Eurozastupnici također traže godišnji “Europski dan pripravnosti” 24. veljače u spomen na rusku sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, kao i aplikaciju za krizno upozoravanje na razini EU-a te izradu i distribuciju brošura o pripravnosti kućanstava.
Suvlastništvo EU i online uplitanje
Eurozastupnici kažu da je hitno da EU smanji ovisnost o tehnologiji pod stranim nadzorom u ključnim sektorima, osobito o američkim tehnološkim tvrtkama i kineskom hardveru, uključujući putem uravnotežene strategije “kupuj europsko” pri ulaganju u ključnu infrastrukturu te diversifikacijom prema pouzdanijim partnerima za opskrbu ključnih sirovina. Izvješće naglašava potrebu za provedbom postojećih digitalnih pravila koja se odnose na platforme, umjesto uvođenja novog zakonodavstva, kao i pravo EU-a da upravlja vlastitim tržištem.
Kako bi se unaprijedila borba protiv online uplitanja, zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na odredbe za:
- Osigurajte brže odgovore platformi u borbi protiv uplitanja u izbore, osobito napora vođenih botovima.
- Jasno razlikujte sintetički sadržaj od autentičnog materijala i dajte veću vidljivost neovisnim i provjerenim izvorima.
- Podržite tržište kontekstualnog oglašavanja i promičite alternative ciljanju temeljenom na ponašanju (osobni podaci), kao i jaču sljedivost i transparentnost, kao način borbe protiv monetizacije dezinformacija.
- Otkrijte tajne dezinformacijske kampanje koje iskorištavaju generativnu umjetnu inteligenciju.
Iako Štit demokracije treba štititi slobodu izražavanja i informiranja, zastupnici naglašavaju da ta prava postoje kako bi se zaštitili ljudi, a ne strojevi, te da se ta obećanja ne smiju koristiti za toleriranje nezakonitog sadržaja ili hibridnih operacija autoritarnih režima.
Izborna otpornost
Kako bi zaštitili integritet izbora i spriječili financiranje preko posrednika i uplitanje, zastupnici u Europskom parlamentu predlažu:
- Mjere protiv zlonamjernih dubinskih lažnih sadržaja i prijevarnih oglasa.
- Zaštita za kandidatkinje.
- Klasificiranje izborne infrastrukture kao kritične.
- Puna provedba EU-ove politike sprječavanja pranja novca (Direktiva AML) i pravila o registrima stvarnog vlasništva.
- Načelo “poznaj svog donatora” za kriptovalute i zatvaranje preostalih rupa u Uredba o kripto-imovini.
- Ambitiozna reforma Europske mreže za suradnju u izbornim pitanjima (ECNE).
- Istrage o dokazima špijunaže usmjerene na institucije EU-a i država članica od strane mađarskih dužnosnika pod prethodnom vladom te zemlje, kao i optužbe za dijeljenje osjetljivih informacija s Rusijom.
Sloboda medija i civilno društvo
Kako bi se zaštitili slobodni i neovisni mediji i civilno društvo, izvješće poziva na:
- Dugoročne obveze financiranja slobode medija.
- Efikasna provedba zabrane ilegalnog špijunskog softvera i moguće uvođenje statusa zaštite za istraživačke novinare.
- programi EU za medijsku pismenost, uključujući kritičku svijest o sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom, osobito za maloljetnike.
- Analiza utjecaja rezova američke pomoći na pluralizam, osobito u susjednim regijama, i stabilno financiranje Radija Slobodna Europa / Radija Liberty.
- Ambitiozno financiranje civilnog društva u okviru AgoraEU.
- Mjere zaštite akademske slobode i zaštite kulturne memorije od ruskog povijesnog revizionizma, kao i mjere za potporu građanskom sudjelovanju, osobito mladima.
Vanjska dimenzija
Izvješće poziva na posvećenu potporu od strane delegacija EU-a u inozemstvu te sigurnosne i obrambene misije za zemlje kandidatkinje za EU (uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Zapadni Balkan, Armeniju i Gruziju) usmjerene na FIMI. Također poziva na djelovanje protiv transnacionalne represije i instrumentalizacije migracija.
Citat
izvjestitelj Tomas Tobé (EPP, Švedska) je rekao: “Manipulacija informacijama, dezinformacije i hibridno uplitanje iz inozemstva postaju sve sofisticiraniji i koordiniraniji. Rusija ostaje glavna prijetnja demokratskom integritetu Europe i nijedna država članica je ne može učinkovito suzbiti sama. Zato izvješće poziva na praktični reformni program usmjeren na jače operativne sposobnosti, veću odgovornost i poboljšanu spremnost.”
konferencija za medije
Tomas Tobé i predsjednik odbora Nathalie Loiseau (Obnova, FR) će održati press conference nakon glasovanja, u 11:15 CEST. Dostupno više detalja ovdje.
Sljedeći koraci
Cijeli Parlament trebao bi glasovati o izvješću na rujanskoj plenarnoj sjednici.
Izvor : © Europska unija, 2026. – EP
