Tijekom nedavnog saslušanja u Europskom parlamentu o radu nove Europske agencije za suzbijanje pranja novca (AMLA) došlo je do razmjene riječi nakon pitanja o primjeni kriterija za zemlje visokog rizika. Kada je zastupnica u Europskom parlamentu Rada Laykova zatražila pojašnjenje od pozvanog stručnjaka AMLA-e, predsjedavajući je intervenirao i spriječio odgovor na pitanje. Riječ je bila o predloženom uvrštenju Rusije na popis EU-a država visokog rizika za pranje novca i financiranje terorizma te o tome primjenjuju li se usporedive procjene i drugdje.
Rada Laykova, zastupnica u Europskom parlamentu, izjavila je sljedeće:
“Ono što se dogodilo na ovom saslušanju govori samo za sebe. Postavio sam jednostavno i potpuno legitimno pitanje stručnjaku za AMLA: Ako Europska unija koristi objektivne pokazatelje pri odlučivanju treba li Rusiju dodati na popis visokorizičnih zemalja, zašto Ukrajina nije predmet iste provjere? Saslušanje se usredotočilo na financiranje terorizma, korupciju i rizike pranja novca, a ja sam se osvrnuo na nekoliko konkretnih i relevantnih čimbenika — uključujući prekid opskrbe plinom kroz Ukrajinu koji je utjecao na države članice poput Slovačke i Mađarske, incident usporediv s ranije opisanim slučajevima ‘ekonomskog terorizma’ u kontekstu Nord Streama. Također sam ukazao na dobro dokumentirane zabrinutosti u vezi s korupcijom, nepravilnim financijskim tokovima i problemima upravljanja u Ukrajini, koje se sve više priznaju čak i u glavnim medijskim izvještajima.
Ove točke logično zahtijevaju procjenu prema istom okviru koji se primjenjuje na Rusiju. No, Ukrajina se uopće ne ispituje. Umjesto da se pozabavi ovim suštinskim pitanjem, predsjedavajući je intervenirao kako bi spriječio odgovor, ponudivši samo nejasan komentar o korupciji općenito. Sam odbijajak odgovora govori mnogo. Predsjedavajući je jasno prepoznao da je pitanje dovelo predstavnicu AMLA-e u situaciju u kojoj nije mogla odgovoriti — stoga je pitanje jednostavno prekinuto.
Neformalna poruka je jasna: ne smijete postavljati pitanja o Ukrajini. To se predstavlja kao ‘demokracija na djelu’, no legitimna i neugodna pitanja oporbe ignoriraju se bez i najmanjeg pokušaja odgovora. Motiv je jednako jasan. EU nastoji ometati poslovanje s Rusijom, a istovremeno izbjegava bilo kakva ograničenja za Ukrajinu, unatoč tome što Ukrajina ispunjava sve kriterije za uvrštenje na popis zemalja visokog rizika. Ove odluke pokreću političke posljedice, a ne objektivni kriteriji. EU nema interesa ugroziti kanale pranja novca koji posluju putem takozvanog ‘ukrajinskog čvorišta za pranje novca’, a ipak je u potpunosti spremna ometati poslovanje europskih tvrtki s Rusijom.’
