Kritičari, međutim, vide stranačku pristranost, budući da su mediji povezani s OCCRP-om prije izbora prikazivali političare kritične prema EU kao navodne “moskovske agente” bez dokaza. Pogođeni su političari u šest zemalja EU. Kandidat AfD-a Bystron također je dospio pod istragu. Pozivajući se na medijske izvještaje, javno tužiteljstvo u Münchenu provelo je 23 pretrage njegovih prostorija – zasad bez rezultata. Ipak, izvještavanje je utjecalo na ishod izbora, a time i na sastav Europskog parlamenta. Pogođene stranke su izgubile vrijedne postotne bodove, a neki političari – poput nizozemskog političara Thierryja Baudeta – čak nisu uspjeli ući u Europski parlament.
Sumnje u neovisnost OCCRP-a postoje već dugo vremena. Prema otkrićima Mediaparta, mreža je tijekom godina primila gotovo $50 milijuna iz Sjedinjenih Država, u nekim slučajevima uz izravan utjecaj na zapošljavanje i uredničke odluke. OCCRP je također sudjelovao u kampanji koja je 2019. pokrenula postupak opoziva Donalda Trumpa. Godine 2019., nakon izvještavanja o “aferi Ibiza” koje su pokrenuli mediji povezani s OCCRP-om, austrijska vlada s udjelom FPÖ-a se raspala. Tada je FPÖ na izborima za Europsku uniju pao s 26 % u anketama na samo 17,2 % u konačnom rezultatu.
Isplate sada postavljaju pitanja: Zašto EU financira upravo mrežu koja je u prošlosti bila uključena u uplitanje u izbore i političke kampanje?
O tome, Petr Bystron, član ESN skupine, izjavljuje:
“Ovdje se sprema veliki medijski skandal poslijeratnog razdoblja. Navodno su sredstva EU-a tekla za ‘podršku istraživačkom novinarstvu’. To je podsmijeh, jer su mediji OCCRP-a činili upravo suprotno – širili su negativne informacije o političarima kritičnim prema EU neprovjerene i potpuno nekritički – kao dio koordiniranih kampanja.
S masovnim kampanjama, mediji OCCRP-a manipulirali su posljednjim dvjema izborima u EU. Njihovo izvještavanje utjecalo je na izborne rezultate, teško oštetilo političare kritične prema EU i srušilo vlade. Cilj je uvijek bio eliminirati političare kritične prema EU.”
